Početna strana > Hronika > Dejli telegraf: Grčka na ivici bankrota?
Hronika

Dejli telegraf: Grčka na ivici bankrota?

PDF Štampa El. pošta
sreda, 09. decembar 2009.

LONDON – Da li je Grčka sledeći Dubai, postavlja pitanje londonski Dejli telegraf nakon objavljivanja podataka o državnom dugu te zemlje, koji je dostigao 12,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Izbegavanje plaćanja poreza, koje je u toj zemlji široko rasprostranjeno, državni dug i ogromna rupa u penzijskom fondu doveli su Grčku na ivicu bankrota, navodi list.

Vlada levog centra Jorgosa Papandreua pre nego što je došla na vlast verovala je da je državni dug šest odsto BDP, ali je sada shvatila da su njeni prethodnici iz Nove demokratije, stranke desno od centra, „naštimavali” računovodstvene knjige i da dug iznosi punih 12,7 odsto.

Limit u zoni evra je tri odsto.

Uprkos činjenici da je vladajući Pasok potpuno opravdano zbog toga besan i da se okomio na naduvani državni sektor koji se opire reformama, ne treba zaboraviti, zaključuje londonski dnevnik, da je taj pokret u prošlosti vrlo dugo bio na vlasti i da je podjednako kao i njegov politički suparnik odgovoran za korupciju koja razdire zemlju.

Dve velike svetske bonitetne kuće „Fič” i „Standard i Purs” su juče najavile smanjenje kreditnog rejtinga Grčke, uz ocenu da finansijski plan zemlje „neće moći da obezbedi stabilno smanjenje fiskalnog deficita i tereta državnog duga”, dok je predsednik Evropske centralne banke Žan-Klod Triše, u govoru u Evropskom parlamentu u ponedeljak, ukazao na to da su mere nove vlade u Atini za sada nedovoljne da zaustave krizu.

Evropska komisija je već izdvojila Grčku kao zemlju s najvećim deficitom budžeta i ranije ovog meseca naložila vladi u Atini da redovno dostavlja izveštaje o napretku u smanjenju vladinog deficita.

Grčke banke su naročito veliki problem, s obzirom na to da veliki deo njihovih aktiva predstavljaju vladine obveznice koje one takođe koriste kao osiguranje za zajmove Evropske centralne banke (ECB).

Tržišna vrednost tih obveznica trpi štetu zbog sniženja kreditnog rejtinga.

Grčke banke duguju ECB 40 milijardi evra koje su pozajmile da bi kupile grčke vladine obveznice. Kako se očekuje da ECB postepeno odustane od politike jefinog finansiranja, tržište postaje nervozno jer bi to moglo umanjiti zaradu grčkih banaka.

Akcije grčkih banaka su posle „Fičovog” sniženja kreditnog rejtinga Grčke potonule – deonice Kiparske banke i Pireus banke za 7,7 odsto, Nacionalne banke Grčke osam odsto, EFG Evrobanke Ergasias 5,3 odsto i Alfa banke 5,3 procenta.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner